Iz Hrvatske, jugoistočne Europe i devet drugih država članica eu raspravljati o više od 230 šumarstva, poljoprivrede, grijanje, transport, elektroprivrede i znanosti i tehnologije vodeći pružatelj biološke energije stručnjaci okupili su se u Zagrebu, u budućnost biogoriva. Tematski usmjerena na izvođenje REDII upute, odrediti tržišnu poziciju biomase i drvno gorivo, kao i nove tehnologije, izvoz kvota kogeneracijsko postrojenje i biomase trend i veće korištenje fondova eu.
U isto vrijeme, CROBIOM potpisao i objavio "Bioenergija sporazuma" kao vodeći princip za razvoj bioenergije u Hrvatskoj u 2030.
1. obnovljivi izvori energije cilj i eliminaciju fosilnih goriva strategije do 2030.
Prosinca 2015., Pariz klimatske konferencije (policajac 21) stvorio novi okvir za klimatsku i energetsku politiku. U skladu s ciljevima pariške, Europa treba postepeno korištenje fosilnih goriva do 2040.
U budućnosti non-fossil energije sustava, Bioenergija će igrati važnu ulogu u stvaranju struja, grijanje i prijevoz goriva. Biomasa pohranjuje solarnu energiju, najjeftinije rješenje za pohranu do sada. Dakle, buduće korištenje biomase treba koncentrirati u zimi grijanje, snage proizvodnje i prijevoza goriva.
Hrvatska može pridonijeti Europi energetske neovisnosti i globalni odgovor na klimatske promjene. Međutim, to je potrebno promijeniti energetske politike do politike održivog razvoja, poticati razvoj novih goriva i uspjeti u zamjeni uvoznim fosilnim gorivima.
Osim toga, kroz bolju regulaciju, to je potrebno kako bi se osiguralo da sve vrste energetske suradnje i drugi kolektivni plan građana može stvarno doprinijeti kvaliteti transformacija energije, kako bi osigurale primjenu novih tehnologija i rješenja za ulaganje.
2. mobilizirati energije biomase.
Povećana potražnja za Bioenergija zahtijeva aktivne politike za razvoj Hrvatske biomase energetski potencijal. Ovo pravilo uvrstiti u napušteno zemljište ili ne treba proizvodnja hrane zemlju za rast usjeva za energiju, potaknuti bolje korištenje poljoprivrednog otpada i nusproizvoda, te ojačati korištenje održivog upravljanja šumama.
3. povećanje potrošnje žitarica.
Granule su najekonomičniji goriva proizvedena od biomase i imaju visoku energetsku vrijednost. Hrvatska proizvodi više od 280 000 tona godišnje, ili 1,2% svjetske proizvodnje.
Unatoč impresivne brojke, čestica tržište suočava s brojnim izazovima. To je važno da prosvijetli javnosti i donositeljima na komparativne prednosti korištenja certificiranih i standardiziranih čestica, osobito u školama, vrtićima i drugim javnim institucijama. Da bi uspjeli, to je vrlo važno jačati suradnju unutar i izvan industrije.
4. transformacija grijanje industrija.
Centralno grijanje mora biti postupno pretvoren u sobe fosilnih resursa, kao što su industrijske otpadne topline, biomasa gori i solarnih termalnih uređaja.
5. ugljik cijena
Hrvatska treba voditi na putu u primjeni inovativnih rješenja. Treba razmotriti uvođenje ugljik poreza u Švedskoj, Švicarska, Finska, Norveška i drugim zemljama. Ove vrste poreza je neutralna prihoda u zemlji. To će dovesti do veće cijene za fosilna goriva i na taj način postupno nestaju iz velikih hidroelektrana. Cijene žitarica će pasti u usporedbi s cijenom nafte, i može povećati korištenje domaće obnovljive izvore energije.
